Vestinet

Ivanjica: : Bogatstvo u verskom i kulturno istorijskom turizmu

foto vestinet

Verski turizam u opštini Ivanjica zauzima itekako važno mesto, zahvaljujući pre svega manastiru Kovilje koji se nalazi u selu Smiljevac, na 25 km jugozapadno od Ivanjice.
„Manastirski kompleks čine dve crkve. Prva je posvećena Sv. Arhanđelima Mihailu i Gavrilu i smeštena je u pećinskom delu stene, a druga Sv. Nikoli. Crkva je veoma stara i smatra se da je izgrađena u XII veku. Prvi put se pominje 1606. godine u Kruševačkom pomeniku,raški mitropolit Gavrilo obnovio je manastir 1644. godine i ostao u njemu sve do izbora za patrijarha. Tada je izgrađena crkva Sv. Nikole, koja je većih dimenzija od crkve posvećene Sv. Arhanđelima, kaže Miloje Ostojić iz TO opštine Ivanjica i dodaje da je ova svetinja 1867.godine bila mesto jedne od najstarijih škola u Srbiji zaslužna za opismenjavanje naroda ovog kraja.

foto VestiNet

Iako se ne nalaze na teritoriji opštine Ivanjica, a valorizuju se od strane turističkih poslenika , značajno mesto zauzimaju manastir Studenica, manastir Klisura, kao i manastir Pridvorica koji nije oslikan i jedan je od nezaobilaznih turističkih lokaliteta.

foto VestiNet


Manastir Studenica nalazi na listi Svetske istorijske baštine I potiče iz XII veka. Jedan je od najvećih i najznačajnijih srpskih pravoslavnih manastira. Spomenik kulture stavljen je pod zaštitu Republike Srbije, a 1986. je pod zaštitom UNESCO-a.

foto VestiNet


Manastir Pridvorica izgrađen je u 12. veku, u isto vreme kada i susedna Studenica i Ima status spomenika kulture od velikog značaja. Sagradio ga je sluga koji je radio pri dvoru Nemanjića oko 1195. godine pa otuda ime Pridvorica. O tome svedoče neznatni, ali vredni ostaci fresaka u gornjim zonama hrama. U početku je ovo bio ženski manastir,što potvrđuje Nemanjina povelja manastiru Studenici.

foto VestiNet


Manastir Klisura u Dobračama, nalazi se na levoj obali reke Moravice, pored puta Arilje-Ivanjica. Ranije je bio poznat kao manastir Dobrača. U njemu se čuvaju umetnički vredne ruske ikone, a majstori duboresci ostvarili su veliki domet u izradi portala.
Manastir Klisura ima gotovo sve bogoslužne knjige uglavnom ruskih izdanja, iz 19. i sa početka 20. veka. Imao je i dosta starih rukopisnih knjiga. Najveći broj starina, bogoslužnih predmeta i knjiga koje je manastir imao uništili su Austrijanci 1915. i 1916. Manastir se nalazi pod zaštitom države.

foto VestiNet


Crkvica na Gradini je podignuta na ostacima stražarske kule iz doba Rimljana, a na postojanje samog utvrđenja na tom mestu ukazuje i sam naziv “Gradina”, kako se obično nazivaju ruševine starih utvrđenja. Međutim, narodna predanja navode da je crkvica nastala tako što su je lokalni Srbi, pod naletima Osmanlija preneli iz Prilika na sadašnje mesto.

foto VestiNet

Kada je reč o kulturnim znamenitostima, Ivanjica itekako ima veliki broj kulturnih znamenitosti,a Hadzi Prodanova pećina turistički je lokalitet nezaobilazan za svakog turistu.
Na sedam kilometara od Ivanjice, u selu Raščići Hadži Prodanova pećina skrivena u steni služila je narodu kao skrovište I beg od Turaka tokom Drugog srpskog ustanka . Karađorđev vojvoda Hadži- Prodan Gligorijević na ovom mestu je skrivao svoje ustanike, pa se srpski narod u želji da preživi krio među hladnim stenama. Ova pećina svrstava se u malobrojna paleolitska nalazišta na centralnom Balkanu, a do sada su arheolozi istražili prvih četiri stotine metara. Prema nepotvrđenoj legendi izlaz iz ove pećine je u dragačevskom selu Kotraža, ali još niko je nije prepešačio do kraja“,kaže Janko Grbić, direktor Turističke organizacije opštine Ivanjice.

foto VestiNet


Prilikom obilaska Ivanjice, svakako ne treba propustiti priliku da se upoznate sa delom Djordja Andrejevića , Spomenikom revolucije u vidu mozaika koji prikazuje ustanak, borbu i pobedu protiv okupatora.
Inače, Ivanjica je prepoznatljiva po spomenicima krajputašima i na samo pet kilometara od centra, u selu Rokci, u mestu nazvanom Palibrčki grob nalaze se 32 spomenika krajputaša koja podsećaju na vremena kada se oslobađala Srbija i branila, krvlju plaćena sloboda. Spomenike krajputaše podizale su porodice nastradalih vojnika, a kako im i samo ime kaže, stoje pokraj puta, u ovom slučaju seoskog druma i ne dozvoljavaju zaboravu da sa sobom povede sećanja na junake ivanjičkog kraja.

VestiNet

Slični članci

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *